Nick Buxton
PISjournal – Čelnici NATO-a su se dogovorili da će do 2035. godine uložiti pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) svojih zemalja u „glavne odbrambene potrebe“, kao i u potrošnju na odbranu i sigurnost.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nazvao ga je „kvantnim skokom“ u potrošnji, koji će garantovati „slobodu i sigurnost“ za milijardu ljudi koje štiti taj vojni savez. To svakako jeste historijski trenutak u smislu vojne eskalacije, ali hoće li donijeti sigurnost – i ako hoće, za koga?
Glavni zahtjev za potrošnju od pet posto BDP-a bio je tako glasan, da je lako zaboraviti kako su dugo vremena mnogi članovi NATO-a smatrali da je prethodni cilj od dva posto bio nedostižan ili nevažan. NATO se prvi put obvezao na svoj cilj od dva posto BDP-a 2002. godine, ali do 2021. samo ga je šest njegovih članica uspjelo ostvariti. Ipak, tri godine kasnije 23 članice su ispunile cilj i očekuje se da će ga ispuniti sve 32 do kraja 2025.
NATO se ove sedmice obavezao da će više nego udvostručiti svoju potrošnju na pet posto BDP-a. To će biti djelomično ispunjeno kroz kreativno računovodstvo i odražava želju da se razglasi veliki broj i na taj način zadovolji čangrizavog predsjednika Donalda Trumpa. Tih pet posto uključuje 1,5 posto potrošnje na vojnu infrastrukturu, što bi se moglo široko definisati tako da uključuje civilnu potrošnju. Ipak, to odražava ogromnu eskalaciju vojnih troškova u sljedećoj deceniji sa nivoa koji je već veoma visok.
NATO je prošle godine potrošio 1.500 milijardi dolara na vojsku – više od polovice globalnih vojnih troškova. Ako članice ispoštuju osnovni cilj od 3,5 posto do 2030. godine, to bi značilo ukupno 13.400 milijardi dolara u vojnim troškovima. To je brojka koju je gotovo nemoguće pojmiti, ali ako biste je pretvorili u novčanice od jednog dolara, mogli biste napraviti gotovo četiri hrpe koje dosežu Mjesec. Također bi mogao biti podijeljen kao jednokratni novčani bonus u iznosu od 1.674 dolara svakoj osobi na planeti.
U stvarnosti, novac će biti preusmjeren – najviše iz socijalne i ekološke potrošnje – iako 30 posto Evropljana prijavljuje teškoće u sastavljanju kraja s krajem i klimatolozi upozoravaju da imamo još dvije godine da održimo porast temperature ispod međunarodnog cilja od 1,5 stepena.
Iskrenost španskog premijera
Španski premijer Pedro Sanchez, koji se borio za djelomično izuzeće od cilja od pet posto, bio je najiskreniji o ovom skupom kompromisu: „Da smo prihvatili pet posto, Španija bi do 2035. morala potrošiti dodatnih 300 milijardi eura na odbranu. Odakle bi to moglo doći? Od rezova u zdravstvu i obrazovanju.“
Socijalna i ekološka potrošnja su već smanjivane. U februaru je Velika Britanija objavila da će smanjiti svoj budžet za pomoć na 0,3 posto BDP-a kako bi platila povećanje vojne potrošnje – godinu dana nakon što je pobijedila na izborima na osnovu obećanja o povećanju inozemne pomoći. Belgija, Nizozemska i Francuska slijedile su ovaj primjer, najavljujući smanjenje pomoći od 25 do 37 posto. Sjedinjene Američke Države, pod Trumpovim vodstvom, desetkovale su svoje programe za pomoć u inozemstvu i klimatske programe te smanjile finansiranje zdravstvene zaštite dok su predlagale rekordnu potrošnju od 1.000 milijardi dolara na Pentagon.
Evropa znatno zaostaje u postizanju svojih vlastitih ekoloških i socijalnih ciljeva, a njen glavni instrument finansiranja, Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), istječe 2026. godine. Evropska konfederacija sindikata (ETUC) zaključuje da većina evropskih članica NATO-a neće biti u stanju ispuniti cilj NATO-a od 3,5 posto bez smanjenja budžeta, povećanja poreza ili promjena fiskalnih pravila.
NATO-ova potrošnja ne samo da će preusmjeriti novac, nego će i pogoršati klimatsku krizu. Kao jedan od najvećih svjetskih zagađivača, ulaže u više mlaznjaka, tenkova i projektila koji troše plin. Poznato je da je vojne emisije teško pratiti zbog ograničenih podataka, ali jedan izvještaj procjenjuje da bi 3,5 posto potrošnje BDP-a dovelo do 2.330 miliona metričkih tona stakleničkih plinova do 2030. godine – otprilike isto kao i kombinovane godišnje emisije Brazila i Japana.
Ne postoji logičan razlog
Opravdanje koje nudi NATO je da je potrebno povećanje ulaganja kako bi se suprotstavili prijetnjama „Rusije“ i „terorizma“. Ipak, ne postoji logičan razlog za cilj od pet posto ili detalji o tome zašto su prijetnje NATO-u tako drastično porasle. Niti postoji svijest o tome kako su postupci NATO-a djelomično pripremili teren za rusku invaziju na Ukrajinu. Rusija je povećala vojne troškove, ali i dalje troši deset puta manje od NATO-a. Ni vojno nije mogla uhvatiti korak s NATO-om koji broji 32 članice, s obzirom na svoju ekonomiju: 2.000 milijardi dolara u 2024. godini (nominalni BDP), u usporedbi s 26.000 milijardi dolara za zemlje NATO-a koje nisu SAD i 29.000 milijardi dolara samo za SAD. Što se tiče „terorizma“, ideja da bi povećana potrošnja NATO-a mogla spriječiti to zanemaruje neuspjehe „rata protiv terorizma“, gdje su intervencije NATO-a u Afganistanu i Libiji izazvale nestabilnost i regrutovanje boraca.
Čini se da se NATO najviše brine za sigurnost svojih kompanija koje proizvode oružje. Mnogo prije nego što je Trump počeo vršiti pritisak, kompanije za proizvodnju oružja su lobirale za veću evropsku vojnu potrošnju kroz lobističke grupe kao što su je Udruženja vojne, zračne i sigurnosne industrije (ASD). Oni su uspješno učinili vojnu sigurnost glavnim ciljem Evropske unije, dobijajući sve više javnih sredstava za podršku istraživanju i industriji. Sada ‘žanju’ nagrade u obliku sve većih prihoda i profita. Prije samita NATO-a, BlackRock je objavio izvještaj o ulaganjima, u kojem se industrija oružja slavi kao „dinamična industrija rasta“ i „mega sila“ koja će pokrenuti investicijske trendove u narednim godinama.
NATO-ova ideja o sigurnosti preusmjerava novac s društvenih potreba, pogoršava klimatsku krizu, nagrađuje kompanije za proizvodnju oružja koje profitiraju od globalnih sukoba i bira rat umjesto diplomatije. Njegov ratoborni stav u Hagu ove sedmice čini ga jednom od najvećih prijetnji globalnoj sigurnosti – čak i životu na ovoj planeti. Na narodima zemalja NATO-a je da odbace ovaj smrtonosni put i povrate sigurnost utemeljenu na saradnji, pravdi i miru.
